2023-07-04 12:39:35
Meštri za rodnu ravnopravnost 2022./2023.Ove školske godine naše učenice i učenici sudjelovali su u projektu Kutija promjena, u suradnji s organizacijom Forum za slobodu odgoja.
Aktivnosti projekta odnose se na odgoj i obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti, a provodile su se na redovnoj nastavi, izbornoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima. Aktivnosti su pripremale i vodile učiteljice Helena Mađer (5., 6., 7. i 8. razredi), Petra Pajtak (5. i 7. razredi), Perica Vulić Vočanec (1. c).
Učenice i učenici upoznali su se s raznim vrstama društvenih nejednakosti, uključujući one na temelju roda.
Učili su, istraživali i razgovarali o stereotipima, predrasudama i vrstama diskriminacije na temelju roda i drugih različitosti, o primjerima i posljedicama nejednakosti, o važnosti ostvarivanja ravnopravnosti. Prepoznavali su rodne i druge stereotipe s kojima se susreću i diskriminaciju koja postoji u društvu.
Istraživali su zastupljenost žena i muškaraca u školskim udžbenicima. Upoznavali su, istraživali i predstavljali doprinose značajnih žena vladarica, političarki, aktivistkinja, znanstvenica i umjetnica u povijesti, te se upoznali s različitim ulogama i pravima žena i muškaraca kroz povijest. Posjetili su Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke.
U okviru izvannastavne aktivnosti građanskog odgoja i obrazovanja pod nazivom Zajednica aktivnih građana (ZAG), tijekom školske godine obilježili smo važne datume, uključujući i 8. ožujka, Dan žena. Na vidljivom mjestu na školskom hodniku izvjesili smo plakate s bitnim informacijama o emancipaciji žena u Hrvatskoj i svijetu.
Učenici su intervjuirali tri generacije žena u svojim obiteljima: baku, majku i sestru/sestričnu/prijateljicu. Sve su odgovarale na ista pitanja o svojim željama i mogućnostima u djetinjstvu i mladosti, o ostvarenju profesionalnih ciljeva, nailaženju na prepreke i rješavanje istih te su poslale poruke sadašnjim i nadolazećim generacijama djevojčica, djevojaka i žena. Usporedbom odgovora zaključili smo da su starije generacije žena češće odustajale od svojih želja i ciljeva te da danas zbog toga žale, a da današnje djevojčice i djevojke uglavnom smatraju da imaju jednaka prava i mogućnosti u odnosu na dječake i mladiće iste dobi.
Jedan od problema kojima smo se htjeli baviti bio je zanemariv postotak ulica, trgova i parkova u Republici Hrvatskoj koji nose imena hrvatskih ženskih povijesnih ličnosti. Taj modul nastavit će se provoditi i u sljedećoj školskoj godini.
Učiteljica Vulić Vočanec ovako opisuje svoj rad na projektu s učenicima_ama prvog razreda:
Pitanje rodne ravnopravnosti nije ono s kojim dolazimo na svijet. Ono se uči i usvaja bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu. Najbolje je odmah od početka učiti i rasti sa spoznajom da su svi ljudi jednaki, s jednakim pravima i mogućnostima. Na tragu ove misli vodila sam svoje učenike, prvašiće, ovu školsku godinu. Naučili su da su svi poslovi i svi zadaci zajednički. Ni u jednom trenutku nije bilo podjela na zadatke/boje/igre samo za dječake i samo za djevojčice. Mnogo smo razgovarali i o ravnopravnim ulogama kod kuće, u obitelji. Veseli me da mogu ustvrditi da većina obitelji iz kojih dolaze moji đaci njeguje ravnopravnu podjelu kućnih poslova, a na individualne razgovore i roditeljske sastanke podjednako dolaze i očevi i majke, što mi se, prema iskustvu kolega i kolegica, čini rijetko i dobrodošlo. U drugom razredu nastavljamo razrađivati ideju o rodnoj ravnopravnosti.
|