preskoči na sadržaj
Čuvari zaboravljenih bogova

S PROŠLOSTI U SLOZI ŽIVE MITOLOZI!

Najpoznatije svjetske mitologije

Grčka mitologija

Grčka mitologija je bogat sustav priča o bogovima, herojima i prirodnim pojavama koji su oblikovali drevnu grčku kulturu i religiju. Najpoznatija je svjetska mitologija.

Na čelu panteona je Zeus, bog neba i groma, poznat po svojoj moći i ulozi kralja bogova, dok je njegova supruga Hera, božica braka i obitelji, često prikazivana kao zaštitnica žena, ali i ljubomorna zbog Zeusovih nevjera. Ares, bog rata, utjelovljuje okrutnost bitaka, dok je Afrodita, božica ljubavi i ljepote, simbol strasti i privlačnosti. Posejdon, bog mora, upravlja oceanima i zemljotresima, a njegova sestra Demetra, božica poljoprivrede, osigurava plodnost zemlje i godišnja doba. Apolon, bog sunca, umjetnosti i proročanstva, i njegova sestra Artemida, božica mjeseca, lova i djevičanstva, predstavljaju sklad i suprotnosti prirode. Hermes, glasnik bogova i zaštitnik putnika, poznat je po svojoj brzini i lukavstvu, dok je Atena, božica mudrosti i ratne strategije, simbol intelekta i pravedne borbe. Hefest, bog vatre i kovača, poznat je po svojoj vještini izrade božanskog oružja, dok je njegova sestra Hestija, božica doma i ognjišta, predstavljala mir i stabilnost obitelji.

  :: opširnije :: 


objavio: Kristina Dragičević  datum: 21. 11. 2024. 17:08

Rimska mitologija

Rimska mitologija je sustav vjerovanja drevnog Rima, temeljen na poštovanju bogova koji su utjelovljivali moć prirode, društvenih normi i svakodnevnog života.

Na vrhu panteona bio je Jupiter, bog neba i groma, zaštitnik pravde i kralj bogova, dok je njegova sestra i supruga Junona, božica braka i žena, štitila brakove i žene. Mars, bog rata, bio je jedan od najvažnijih bogova u vojno orijentiranoj rimskoj kulturi, a povezivao se i s plodnošću zemlje, dok je Venera, božica ljubavi i ljepote, bila simbol privlačnosti i majčinstva. Neptun, bog mora, bio je ključan za pomorce, dok je njegova sestra Cerera, božica žetve i poljoprivrede, osiguravala plodnost zemlje i obilje hrane. Apollo, koji je zadržao grčko ime, bio je bog sunca, proročanstva i umjetnosti, dok je njegova sestra Dijana, božica lova i mjeseca, bila zaštitnica prirode i djevičanstva. Merkur, bog trgovine, putovanja i glasnik bogova, simbolizirao je brzinu i komunikaciju dok je Minerva, božica mudrosti, umjetnosti i strategije, bila omiljena u intelektualnim i vojnim pitanjima. Vulkan, bog vatre i kovača, bio je poštovan zbog svog zanata i sposobnosti da stvori božansko oružje, dok je Vesta, božica ognjišta, simbolizirala dom i obitelj.

Rimski bogovi, iako često inspirirani grčkim, prilagođeni su kako bi odražavali rimske vrijednosti, poput discipline, reda i moći.

  :: opširnije :: 


objavio: Kristina Dragičević  datum: 21. 11. 2024. 17:00

Egipatska mitologija

Egipatska mitologija obuhvaća kompleksan panteon bogova koji su utjelovljavali prirodne sile, društvene vrijednosti i cikluse života i smrti.

Ra, bog sunca, bio je vrhovni bog i simbol života, odgovoran za dnevno putovanje sunca kroz nebo i podzemni svijet. Izida, božica magije i majčinstva, bila je zaštitnica obitelji i simbol univerzalne ljubavi, a poznata je po oživljavanju svog supruga, boga podzemlja Ozirisa, koji je vladao svijetom mrtvih i bio povezan s uskrsnućem. Njihov sin Horus, bog neba i zaštitnik faraona, često je prikazivan s glavom sokola, simbolizirajući kraljevsku moć i pobjedu. Set, bog kaosa i pustinje, bio je simbol destrukcije i suparnik Horusa, ali i nužan element ravnoteže. Hathor, božica ljubavi, plodnosti i radosti, bila je zaštitnica glazbe, plesa i majčinstva. Anubis, bog balzamiranja i zaštitnik grobova, vodio je duše kroz proces vaganja srca u podzemlju. Thot, bog mudrosti i pisanja, bio je izumitelj hijeroglifa i zaštitnik znanja i znanosti. Ptah, bog stvaranja, bio je pokrovitelj obrtnika i umjetnosti, često slavljen u Memfisu. Ovi bogovi predstavljali su prirodne cikluse i društvene odnose, stvarajući jedinstven sustav vjerovanja usmjeren prema ravnoteži, poznatoj kao Maat, načelo harmonije u svemiru.

  :: opširnije :: 


objavio: Kristina Dragičević  datum: 21. 11. 2024. 16:55

Nordijska mitologija

Nordijska mitologija je sustav vjerovanja starijih germanskih naroda, bogat pričama o bogovima, herojima i kozmičkim borbama.

Na čelu panteona je Odin, bog mudrosti, rata i poezije, koji je žrtvovao svoje oko kako bi stekao znanje. Njegov sin Thor, bog groma i zaštitnik ljudi, poznat je po svojoj snazi i čarobnom čekiću Mjölniru, koji je simbol obrane i pravde. Loki, bog prijevare i prevrtljivosti, ključna je figura koja često izaziva kaos, ali i doprinosi pobjedama bogova svojim lukavstvom. Freyja, božica ljubavi, plodnosti i rata, simbol je moći i ljepote te vodi polovicu poginulih ratnika u svoju dvoranu. Freyr, njen brat, bog je plodnosti, mira i bogatstva, usko povezan s prirodom i blagostanjem. Heimdall, čuvar Bifrösta, duge koja povezuje svjetove, poznat je po svojoj oštrini čula i vjernosti u zaštiti Asgarda. Tyr, bog rata i pravde, simbolizira hrabrost i žrtvovanje, poznat po gubitku ruke u vezi s Fenrirom, ogromnim vukom. Hel, kći Lokija, vlada podzemnim svijetom mrtvih i utjelovljuje neizbježnost smrti. Njord, bog mora i plovidbe, štiti mornare i donosi bogatstvo kroz trgovinu. Ovi bogovi pripadaju različitim rodovima – Aesiru, koji vladaju ratom i upravom, te Vaniru, bogovima plodnosti i prirode – čineći nordijsku mitologiju bogatom složenim odnosima i epskim pričama koje kulminiraju Ragnarökom, sudbinskom bitkom i krajem svijeta.

  :: opširnije :: 


objavio: Kristina Dragičević  datum: 21. 11. 2024. 16:50
 


 


Kalendar
« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji


 

 


Školska kuhinja

Raspored prehrane za mjesec: STUDENI

 

Priloženi dokumenti:
Jelovnik studeni IM.odt


Tražilica



Školske novine

Poveznice

 

 





preskoči na navigaciju